Prolazi li FIA crash-test?

Kontra mraku, kontra G-sili

Ante Vetma

Prije 2 godina 6 min 14 komentara

x1

Ono što mnogi danas nostalgično nazivaju “dobrim starim vremenima ovog sporta” objektivno je era u kojoj su bolidi bili relativno brzi, vozači apsolutno hrabri, ali razina sigurnosti i s njom rizik od težih nesreća ništa drugo nego zastrašujući. U tim danima bilo je očekivano da će grid godišnje izgubiti barem jednog vozača pa je logično zaključiti da sigurnost nije bila na prvom mjestu na listi prioriteta. Pokraj staza nisu bile armco barijere nego drveće, a rijetki su se vozači odlučivali uopće vezivati sigurnosne pojaseve jer su smatrali da je bolja opcija u slučaju sudara ispasti iz bolida ili si ostaviti mogućnost da mogu brzo pobjeći od vatre.

Jackie Stewart bio je prvi vozač koji je kao prvak iskoristio svoj autoritet kako bi promovirao ovo pitanje. Pokrenuta je međunarodna sigurnosna inicijativa na čelu s doktorom Sidom Watkinsom. Pojasevi su se redovito počeli koristiti tek 1972. godine, a prva prava početna ideja koja je vodila ka revoluciji bila je konstrukcija monokoka, odnosno, ćelije za preživljavanje. Njezin razvoj je počeo tek ranih osamdesetih godina s masovnijim korištenjem karbonskih vlakana. Iako je Colin Champan imao slično rješenje još 1962. godine, McLaren je zapravo bio prva F1 ekipa koja je na grid poslala bolid sa sigurnosnom kapsulom koja je začetak onog što i danas vidimo u bolidima. Incident Johna Watsona na VN Italije 1981. godine je uvjerio i posljednje skeptike kad je njegov McLaren žestoko udario u barijere, nakon čega je Watson odšetao praktički bez ikakvog problema.

Uslijedio je čitav niz sigurnosnih mjera poput većih otvora u cockpitu za bržu ekstrakciju iz bolida, obvezni frontalni crash test sredinom osamdesetih, statički crash test monokoka i tanka za gorivo, te napokon 1990. godine – uklonivi volan.

Novi veliki šok za Formulu 1 uslijedio je 1994. godine na stazi u Imoli gdje su dva vozača izgubila život, te time dodatno potaknuli još jedan period ubrzanog razvoja sigurnosti. Povećala se debljina pojasa za odmor glave, pojačali su se testovi na bočne sile za cockpit, a od tada su obvezni i 8 centimetara debeli pojasevi za ramena. FIA je za sve ekipe propisala svojevrsnu crnu kutiju kako bi se zabilježili svi detaljni podaci u slučaju bilo kakvog sudara. Kako bi se smanjile brzine u zavojima gume su dobile utore, i to je potrajalo sve do 2009. godine.

No, iako je malih promjena u pravilniku i geometriji bolida bilo jako puno, nova revolucija došla je uvođenjem HANS sustava za ograničavanje pokreta glave i vrata. Iako se na tu ideju došlo još 1980. godine, u Formuli 1 je usvojen tek ranih dvijetisućitih. Felipe Massa je bio jedan od prvih vozača koji ga je dobrovoljno prihvatio, a zanimljivo da je baš on 2004. godine imao strašan udes na VN Kanade što je bio prvi slučaj da je HANS potencijalno spasio život vozača. Jacques Villeneuve, Juan Pablo Montoya i Nick Heidfeld bili su najglasnija opozicija zbog restrikcija pokreta koje je taj uređaj predstavljao, ali su ga uz blage modifikacije na dizajnu svi morali prihvatiti i od 2003. godine su ga počeli koristiti.

Felipe Massa opet je bio protagonist novog razvoja sigurnosti kad je u kvalifikacijama u Mađarskoj 2009. godine oprugom koja je otpala s bolida ispred njega bio pogođen u vizir kacige i zbog toga trenutačno izgubio svijest. Postavljeni su novi standardi za kacige s dvoslojnim ugljičnim vlaknima i kevlarom, sve povrh pjene koja bi sprječavala od vatre. Na vizir je dodan sloj zajlona nakon čega je i taj dio postao otporan i na projektile poput metka.

Možda najviše kritika od strane publike dobio je sustav za zaštitu cockpita uveden 2018. godine kao reakcija na sve češće incidente gdje gume ili ponekad čak i drugi bolidi lete blizu izložene kacige vozača. Primjerice, sjećamo se kaosa u prvom zavoju VN Belgije 2012. godine ili Vitantonija Liuzzija koji se popeo na Mercedes Michaela Schumachera dvije godine ranije u Abu Dhabiju, ali i leta Fernanda Alonsa nad Charlesom Leclercom 2018. godine koji je u prvoj godini korištenja pokazao njegovu efikasnost. HALO je titanska konstrukcija koja donekle zatvara cockpit oko vozačeve glave, a testovi pokazuju da može izdržati do 12 tisuća kilograma težine, ili, jedan dupli autobus. To je ujedno najjači dio F1 bolida, a da pritom teži samo 7 kilograma. Bez obzira na sve podatke, kritičara nije nedostajalo niti u paddocku. Nico Hulkenberg je tako tada prigovarao da će bolidi s njim postati preteški, a Niki Lauda je komentirao da se time gubi DNA Formule 1. Romain Grosjean je također imao prigovora i na estetiku i na masu koju HALO pridodaje bolidu.

Srećom, FIA je u tom pogledu odradila sjajan posao i nije popustila pritiscima svih nas koji nismo stručni u tom aspektu. Kao što bi trebalo biti u svakom njihovom segmentu djelovanja, za sigurnost su odgovorni oni koji znaju što rade, a pritom mogu pretrpjeti napad medija, javnosti, vozača i skoro svih aktivnih i pasivnih sudionika ovog sporta. Jer, zabava je zabava i sport je sport, a kad vam u kadru živog prijenosa bolid raspolovi i eksplodira, te kad pomislite da ste upravo gledali scenu iz noćnih mora – onda se raščisti buka u kanalu, instantno se zaboravi i na zabavu i na sport, te ostaje samo želja da su oni maloprije spomenuti stručnjaci znali što su radili proteklih desetljeća. Srećom za Romaina Grosjeana i sve druge vozače, njihovu djecu, supruge i obitelj, svi su, uključujući i suce pokraj staze, medicinski automobil i cijelu razgranatu mrežu pametnih ljudi koji su kroz povijest radili na sigurnosti – baš svi oni su pretprošle godine u Bahreinu bili u savršenoj harmoniji da odrade što se zaista činilo nemoguće.

Opasnost je i dalje tu, bila je i bit će sastavni dio utrkivanja. Tko ne vjeruje, neka proba. Ne na cesti, kao iskompleksirani nejebec, nego na trkaćoj stazi. Ili, neka pogleda spomenute kadrove iz Bahreina, možda Alonsove iz Australije 2016. godine ili sa restarta u Mugellu prije dvije godine.

Odgovor

14 komentara

  1. Robert Kubica
    Yura Prikaži
    • 836 d, 14:44

    Nemam nista protiv crash testova, dapace smatram da su jako bitan dio sigurnosti u F1. Medutim standardi koje bolidi moraju zadovoljiti su enormno visoki, a samim time gubi se na performansama bolida. Sve se to bazira na statistici, ali nikad se ne moze doseci 100% sigurnosti. Govorim ovo jer znam iz iskustva kako funkcioniraju materijali (inzenjer strojarstva sam), pod određenim silama i naprezanjima svaki materijal ima slabu tocku, za koju ne znate dok se ne dogodi puknuce koje je nemoguce predvidjeti. Tako da mogu standardi za crash testove biti i 10x veci, nikad se nece doseci apsolutna sigurnost. Problem je sto vec sada smatram (ja osobno) da su testovi prezahtjevni, a kako stvari idu vjerojatno ce postati i jos zahtjevniji, a samim time performanse motora i aerodinamika se stavljaju u treci plan.



    3
    -5

    8
    • Nando
      Lux Prikaži
      • 836 d, 15:46

      Moj osoban stav je da bi kompetitivnost i sigurnost trebale biti prioritet. Samim tim, performanse padaju u drugi plan, koliko god to blasfemično zvučalo u kontekstu F1, pogotovo nama (budućim) inžinjerima.
      Pa opet, uz sve mjere sigurnosti, danas imamo najbrže i najnaprednije bolide. Dakle vidimo da jedno može pratiti drugo, samo je pitanje tko se tu kome prilagođava.
      Naravno, oni su ogromni u usporedbi bolidima od prije 30 godina, a i prave su krmače u usporedbi s onima od prije 15 godina.
      Međutim, tehnološki napredak nije uvijek jednoznačan i jasan. Npr sumnjam da bi netko od braće Wright mislio da je dobra ideja imati avion od 50 tona, pa ipak, tu smo gdje jesmo. 🙂



      11
      11

      0
      • Robert Kubica
        Yura Prikaži
        • 836 d, 19:29

        Slazem se, prioriteti moraju postojati, logicno je postaviti sigurnost vozaca na prvo mjesto. Ali bojim se da trenutno previse guraju sigurnost koja je i vec ovako visoka. Npr. Radi povecanja sigurnosti od 0.01%, zrtvuje se 0.5% brzine i agilnosti, a sigurnost nismo nesto drasticno povisili.
        Mada opet, siguran sam da inzenjeri koji rade na razvoju bolida i sigurnosti znaju bolje od mene, ovo je cisto moj neki dojam.



        2
        0

        2
    • Nigel Mansell
      The Simpsons Prikaži
      • 836 d, 17:36

      Medutim standardi koje bolidi moraju zadovoljiti su enormno visoki, a samim time gubi se na performansama bolida.

      Za standarde ne brini, ima se para a bolidi su sve brži usprkos zašti. Što više zaštite, vozači će biti opušteniji i stiskati još više.



      3
      3

      0
    • Ferrari
      darkmark Prikaži
      • 836 d, 18:17

      “Svaki materijal ima slabu tocku” sto je djelomicno istina, al zato i rade razne mixeve materijala, tocki pucanja, konstrukcije bolida itd. Tehnologija materijala ide naprijed kao i sve, tako da uopce ne sumnjam ako FIA postavi crash pravila, da ce ih timovi ispuniti


      0
      0

      0
  2. Renault
    Renault_F1_team Pretplatnik Prikaži
    • 836 d, 14:45

    Znači, odgovor na naslov je: “Prolazi!”



    3
    3

    0
  3. Lewis Hamilton 44
    Berislav Donator Prikaži
    • 836 d, 15:58

    Odličan članak. Čini mi se da je zadnji primjer lani Italija pokazao da je nikad dosta o sigurnosti. A performanse (?)… pa i dalje padaju granice mogućeg.



    5
    5

    0
  4. Rolex
    petar8 Prikaži
    • 836 d, 16:09

    Slažem se s napisanim. Kako sam “u godinama”, pamtim čak i najsvježiji slučaj kad se Max Lewisu doslovno “popeo na vrh glave” – ne bih se kladio da to ne bi loše završilo da nije bilo HALO-a…



    5
    5

    0
  5. Ferrari
    blejky Donator Prikaži
    • 836 d, 16:12

    Mislim da trenutna pravila po pitanju sigurnosti su sasvim dovoljna.
    Najbolji primjer je R.G ako je čovjek iz onoga vatrenog horora sa bolidom prepolovljenim po pola čovjek sam odšetao sa minimalnim ozljedama i to od vatre samo trenutne mjere funkcioniraju više nego dovoljno.



    3
    3

    0
    • Rolex
      petar8 Prikaži
      • 836 d, 16:38

      Ne bih ovlaš rekao da ne treba više ništa – znam pogledati povremeno “Istrage zrakoplovnih nesreća” pa mislim da treba koristiti istu metodologiju. Postoje stručnjaci koji predviđaju moguće nesreće, a postoje i oni koji nastoje spriječiti da se nesreća ponovi (tehnološki ili pojašnjenjem/postrožavanjem propisa). To je posao bez kraja, ali mogu se složiti da je stupanj sigurnosti u F1 na vrlo visokoj razini.



      6
      6

      0
  6. Kimi Raikkonen 7
    Ciki-F1 Pretplatnik Prikaži
    • 836 d, 16:49

    Sigurnosti nikad dosta.
    Bio sam protivnik HALO, sada samo nisam zadovoljan njime.
    Iako je više puta prikazano kako je bio bio glavna barijera od tragedije, vjerujem kako je RG jedini slučaj u kojem je spasio život, opet, dovoljno da bude opravdan na bolidu.
    Ne znam koliko su druge trkače serije po pitanju sigurnosti napredne ali F1 je svakako visokih standarda sigurnosti i opravdava ime “Kraljica automoto sportova” i u tom aspektu.



    7
    7

    0

Pročitajte više o idućim temama:

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.